Čim osetimo prve znake prehlade ili primetimo da nas virusi hvataju češće nego obično, automatski posežemo za vitaminom C, cinkom, biljnim kapima ili raznim suplementima. Ali koliko brzo oni zaista mogu da deluju?
Šta zaista pomaže za brzo podizanje imuniteta?

Osnova oporavka su dovoljno sna, odmor i kvalitetna ishrana. Od dodataka ishrani, preporučuju se cink, vitamin C, vitamin D (ukoliko ga organizmu nedostaje) i preparati sa sastojcima poput alkilglicerola, koji se proučavaju zbog uticaja na odbrambeni sistem.
Pritom je važno razlikovati dve situacije: jačanje otpornosti na duže staze i ublažavanje infekcije koja je već krenula. Cink, recimo, može skratiti trajanje prehlade ako se uzme čim se pojave prvi simptomi.
Vitamin D je takođe ključan za rad odbrambenih ćelija, ali jedna kapsula neće napraviti promenu preko noći.
Brzo podizanje imuniteta sa preparatima znači da organizmu dajemo ono što mu trenutno nedostaje kako bismo izbegli veće iscrpljivanje i lakše pregurali prehladu, a ne da ćemo preko noći postati imuni na viruse.
Ulje jetre ajkule kao prirodna podrška imunitetu

Među preparatima koji se koriste kao podrška imunitetu nalazi se i Ecomer, dodatak ishrani na bazi prečišćenog ulja jetre ajkule. Njegovi najvažniji aktivni sastojci su alkilgliceroli, prirodni lipidi koji se nalaze i u ljudskom organizmu, između ostalog u koštanoj srži.
Jedna standardna kapsula sadrži 250 mg ulja ajkuline jetre, od čega 50 mg čine alkilgliceroli, dok Ecomer Forte ima dvostruku dozu ovih sastojaka.
Ako tražite opciju za brzo podizanje imuniteta, Ecomer može poslužiti kao dodatna nutritivna podrška uz uravnoteženu ishranu. Pre upotrebe proverite deklaraciju i preporučenu dozu, posebno ako već koristite lekove ili druge suplemente.
Koji još prirodni preparati mogu da pomognu imunitetu?
Izbor je veliki, ali nisu svi preparati podjednako istraženi. Kod nekih su koristi prilično dobro opisane, dok se drugi pre svega oslanjaju na dugu tradiciju korišćenja ili preliminarne rezultate.
Cink – jedan od bolje istraženih dodataka kod prehlade
Zanimljivo je, međutim, šta se dešava kada je osoba već prehlađena.
Cochrane je 2024. godine objavio pregled istraživanja koji pokazuje da preparati cinka, uzeti tokom prehlade, mogu skratiti trajanje simptoma za približno dva dana. Autori su ipak upozorili da dokazi nisu dovoljno pouzdani da bi se takav rezultat mogao očekivati kod svake osobe.
Pritom nije svejedno koji oblik koristite. Pastile koje se polako otapaju u ustima u studijama su se pokazale drugačije od običnih multivitaminskih tableta.
Cink možete unositi i kroz hranu, naročito meso, morske plodove, semenke bundeve i mahunarke. Veće doze suplementa ne treba uzimati na svoju ruku, jer mogu izazvati mučninu, a dugotrajno preterivanje može dovesti do nedostatka bakra.
Vitamin C

Malo koji vitamin ima tako snažnu reputaciju u borbi protiv prehlade. Čim se pojavi kijavica, mnogi počinju da piju velike količine vitamina C, očekujući da će bolest proći pre nego što se razvije.
Studije međutim ukazuju na to da redovno, svakodnevno uzimanje vitamina C skraćuje trajanje prehlade kod odraslih u proseku za oko 8%, ali ne smanjuje značajno šansu da se uopšte razbolite. Kada se sa uzimanjem krene tek nakon pojave prvih simptoma, dosledna korist nije dokazana.
Vitamin C jeste važan za imunitet i telo ne može samo da ga proizvede, ali ga u dovoljnoj meri ima u crvenoj paprici, kiviju, citrusima i brokoliju. Suplementi imaju smisla kada ishrana nije raznovrsna, dok megadoze nisu prečica do bržeg oporavka.
Vitamin D – posebno važan kada ga nema dovoljno
On učestvuje u regulaciji imunog odgovora, ali nije isto ispraviti njegov nedostatak i uzimati velike doze u nadi da ćemo izbeći svaku respiratornu infekciju.
Velika metaanaliza objavljena 2025. godine, nije pokazala da njegovo uzimanje pruža značajnu zaštitu od akutnih respiratornih infekcija kod opšte populacije.
To je dobar podsetnik da suplement treba da rešava stvarnu potrebu. Ako postoji sumnja na nedostatak vitamina D, naročito kod osoba sa faktorima rizika, lekar može proceniti da li je potrebna analiza i nadoknada. Samoinicijativno uzimanje veoma visokih doza nije preporučljivo.
Ehinacea
Osobe sklone alergijama, posebno na biljke iz porodice glavočika, treba da budu oprezne. Ako koristite lekove koji potiskuju imuni sistem, biljne preparate nemojte uvoditi bez konsultacije sa lekarom.
Probiotici

Veza između creva i imunog sistema poslednjih godina privlači sve više pažnje. Mikroorganizmi koji žive u našim crevima učestvuju u brojnim procesima koji utiču na funkcionisanje organizma.
Pregled studija iz 2022. godine pokazao je da određeni probiotski preparati mogu smanjiti učestalost infekcija gornjih disajnih puteva i donekle skratiti njihovo trajanje.
Međutim, efekti zavise od probiotskih sojeva i korišćenih proizvoda. Nije dovoljno da na pakovanju jednostavno piše „probiotik“.
Jogurt, kefir i određene fermentisane namirnice mogu biti deo raznovrsne ishrane, dok se suplementi biraju prema konkretnom sastavu i potrebi. Kod osoba sa ozbiljnim poremećajima imuniteta potreban je dodatni oprez.
Koliko zaista pomažu med, propolis, beli luk i đumbir?

Ovi prirodni preparati imaju svoje mesto u kućnoj upotrebi, ali ne treba mešati olakšavanje simptoma i brzo podizanje imuniteta.
Med, recimo, može smiriti nadraženo grlo i kašalj, topao čaj sa đumbirom prija kod jeze i zapušenosti, dok se propolis često koristi lokalno kod upale grla.
Beli luk je zdrava namirnica, ali nema dovoljno kvalitetnih kliničkih dokaza da njegovi suplementi pouzdano sprečavaju prehlade.
Nijedan od njih ne može zameniti lečenje kada je ono potrebno.
Poseban oprez potreban je kod alergije na pčelinje proizvode, kao i kod koncentrovanih biljnih preparata koji mogu stupiti u interakciju sa lekovima. Med se ne daje deci mlađoj od godinu dana.
Šta uraditi kada osetite da vas hvata prehlada?

Ako vam je cilj brzo podizanje imuniteta, kupovina nekoliko različitih suplemenata odjednom verovatno nije najbolja strategija. Korisnije da prvog dana obratite pažnju na ono što organizmu trenutno treba.
Otkazivanje suvišnih obaveza, odmor i kvalitetan san znače više od bilo koje kapsule. Jedite redovno i pijte dovoljno tečnosti, naročito ako se znojite ili imate temperaturu.
Od konkretne pomoći iz apoteke i kuhinje, uz savet farmaceuta možete uzeti cink, dok fiziološki rastvor olakšava disanje, a med smiruje kašalj.
Ako temperatura ne spada duže od četiri dana, disanje postane otežano ili se simptomi pogoršavaju, ne čekajte već idite kod lekara. Medicinska procena je neophodna i ukoliko se infekcije stalno vraćaju ili prolaze teže nego inače.